Početna stranica
Ovaj pojmovnik formirao se postupno, tijekom trinaest godina praćenja, bilježanja, predlaganja, suradnje i diskusije s pozicije struka koje se glazbenom informatikom aktivno bave i prošao je kroz inicijalnu, kolaborativnu i uredničku fazu razvitka. Mada se dijelom radi i o stručnoj terminologiji, namjera nije bila usiliti neko jezikovno normiranje u delikatnom području gdje se interesi barem triju struka prepleću s kulturnom i umjetničkom praksom, ali niti ignorirati upliv tržišne stihije ili partikularnih interesa, od kojih neki nisu bliski niti razumijevanju ovog područja niti duhu hrvatskog jezika.
Ocjena svrhovitosti i uspješnosti ovakvog izdanja ovisi uvelike o pokrivenosti područja, broju relevantnih obrađenih termina te adekvatnosti, akuratnosti i hipertekstualnosti obrade. U ovom bi trenutku možda preuzetno bilo očekivati moći formirati zatvoren i unutar sebe konzistentan hrvatski pojmovni aparat glazbene informatike jer niti sama glazbena informatika to još nije. Tek sagledavanjem pojmovne premreženosti moguće je donijeti neki vrijednosni sud.
Zahvaljujući idiomatskoj otvorenosti i kolaborativnosti internetskog medija, protok informacija i ideja iz ovog područja znatno je ubrzan u odnosu na ranije uvriježene dinamike izrade srodnih projekata. Tijekom rada na pojmovniku obrađeno je oko 220 pojmova i nešto više termina. Glazbena informatika je i sama interdisciplinarno područje koje se živo razvija usporedno s ovim projektom. Riječi i ideje koje su se još jučer činile opskurno tehničkima, već danas ulaze u svakidašnjicu. Upravo zato je internetski format za ovakav pojmovnik ujedno i njegova stvarnosna provjera: ono što se danas čini dovršenim, već sutra je početak novog ciklusa opažanja i promišljanja.
Većina popisanih termina dospjela je u uporabu preko tehničke literature, iz tehnološki naprednijih društava, primjerice angloameričkih, kao i kroz međunarodnu razmjenu i glazbeno produkcijsku i distribucijsku praksu. S omasovljenjem Interneta, društvenih mreža i internetske trgovine u zadnjih deset godina "promet mislima" trgovačke prakse došao gotovo do telefona svake zainteresirane osobe. Granica između stručnog, umjetničkog i potrošačkog govora stoga nije uvijek posve jasna.
U proteklih trinaest godina neki su se termini potrošili i nadomješteni su boljima, neki su se evolucijom ovog područja uvriježili, drugi su sazrijevanjem promijenili ili dopunili svoja značenja, neki funkcioniraju kao prijevodi originalnih termina, a neki su formirani s dublje, pojmovne razine, uvažavajući hrvatsku tradiciju tehničkih znanosti.
2020, Stanko Juzbašić
Predgovor
Ovaj pojmovnik formirao se postupno, tijekom trinaest godina praćenja, bilježanja, predlaganja, suradnje i diskusije s pozicije struka koje se glazbenom informatikom aktivno bave i prošao je kroz inicijalnu, kolaborativnu i uredničku fazu razvitka. Mada se dijelom radi i o stručnoj terminologiji, namjera nije bila usiliti neko jezikovno normiranje u delikatnom području gdje se interesi barem triju struka prepleću s kulturnom i umjetničkom praksom, ali niti ignorirati upliv tržišne stihije ili partikularnih interesa, od kojih neki nisu bliski niti razumijevanju ovog područja niti duhu hrvatskog jezika.
Ocjena svrhovitosti i uspješnosti ovakvog izdanja ovisi uvelike o pokrivenosti područja, broju relevantnih obrađenih termina te adekvatnosti, akuratnosti i hipertekstualnosti obrade. U ovom bi trenutku možda preuzetno bilo očekivati moći formirati zatvoren i unutar sebe konzistentan hrvatski pojmovni aparat glazbene informatike jer niti sama glazbena informatika to još nije. Tek sagledavanjem pojmovne premreženosti moguće je donijeti neki vrijednosni sud.
Zahvaljujući idiomatskoj otvorenosti i kolaborativnosti internetskog medija, protok informacija i ideja iz ovog područja znatno je ubrzan u odnosu na ranije uvriježene dinamike izrade srodnih projekata. Tijekom rada na pojmovniku obrađeno je oko 220 pojmova i nešto više termina. Glazbena informatika je i sama interdisciplinarno područje koje se živo razvija usporedno s ovim projektom. Riječi i ideje koje su se još jučer činile opskurno tehničkima, već danas ulaze u svakidašnjicu. Upravo zato je internetski format za ovakav pojmovnik ujedno i njegova stvarnosna provjera: ono što se danas čini dovršenim, već sutra je početak novog ciklusa opažanja i promišljanja.
Većina popisanih termina dospjela je u uporabu preko tehničke literature, iz tehnološki naprednijih društava, primjerice angloameričkih, kao i kroz međunarodnu razmjenu i glazbeno produkcijsku i distribucijsku praksu. S omasovljenjem Interneta, društvenih mreža i internetske trgovine u zadnjih deset godina "promet mislima" trgovačke prakse došao gotovo do telefona svake zainteresirane osobe. Granica između stručnog, umjetničkog i potrošačkog govora stoga nije uvijek posve jasna.
U proteklih trinaest godina neki su se termini potrošili i nadomješteni su boljima, neki su se evolucijom ovog područja uvriježili, drugi su sazrijevanjem promijenili ili dopunili svoja značenja, neki funkcioniraju kao prijevodi originalnih termina, a neki su formirani s dublje, pojmovne razine, uvažavajući hrvatsku tradiciju tehničkih znanosti.
2020, Stanko Juzbašić
