hrvatski pojmovnik
glazbene informatike

u kritici na to kako je (frekvencijski) definirano čujno područje u unosu spektar

  • prof. Tihomir Petrović sugerira preispitati navod s obzirom da je donja čujna granica u [glazbenoj] literaturi definirana s 16Hz, a ne s 20Hz.

Juzbašić: U tom registru razlika od 4 Hz čini se na prvi dojam zaista velikom jer iznosi trećinu oktave.
Ipak, osnovno je pitanje na što se ove brojke odnose. Općenito, ljudski čujni opseg navodi se [u tehničkoj literaturi] kao interval od 20-20000 Hz. U idealnim laboratorijskim uvjetima donja granica može biti i niža, a gornja granica ovisi o pojedincu i životnoj dobi. (<SHB>: 748-9) Za pretpostaviti je da se radi o sinusoidnim, laboratorijski proizvedenim tonovima, koji se rabe i u tehničkim mjerenjima audioopreme.

Frekvencija od 16Hz vjerovatno se odnosi na muzičke tonove složenog spektra, odnosno na granicu pri kojoj se individualni, ritamski titraji perceptivno spajaju u kontinuirani ton. Ovim se fenomenom bavio i skladatelj György Ligeti u skladbi Continuum.