Aplikacija

Jezici

EN application (program, software), app; NJ ; FR ;

Etimologija

od LAT applicare: pridodati, primijeniti, od PIE plek- : uplesti<ETO>

Definicija

Općenito, naziv za računalne programe s određenom namjenom:

(1)
Aplikacija (aplikacijski softver) je računalni program oblikovan tako da pomaže ljudima u izvođenju nekih aktivnosti. <WK>, <HMC>

(2)
A. [je] softver [koji] usmjerava računalo k izvođenju naredbi korisnika i može sadržati bilokoji [pod]program koji obrađuje podatke za nekog korisnika. <BR>

(3)
A. je računalni program ili skupina programa oblikovanih za potrebe krajnjih korisnika. <WK>

(4)
A., također aplikacijski program ili aplikacijski softver je [uvriježen] naziv za ... samostojeći računalni program, predominantno s grafičkim sučeljem, koji funkcionira izravno spram korisnika i obavlja određenu vrst zadatka kao što je: e-pošta, internetsko pretraživanje, igre, obrada riječi, računovodstvo, grafika, reprodukcija medija, upravljanje bazama podataka [i obuhvaća softverske alate za tu vrstu zadataka].<TP>

Komentar

Termin čije se izvorno značenje vjerovatno odnosilo na programe koje su za svoje potrebe pisali sami korisnici računala (<HMC>) često se danas rabi razlikovno spram sistemskog softvera, tj. onih računalnih programa koji ne vrše interakciju s korisnikom, već ili obavljaju sistemske zadatke nekog računala (operativni ili datotečni sistem, komunikacija s perifernim uređajima) ili im se pristupa neizravno, putem aplikacijskog programa.

Aplikacije za pametne telefone postale su uobičajen način pristupanja pojedinačnih osoba informacijskim sustavima.<BR>

Kritika

Nijedna od ove četiri definicije ne čini se potpunom: (2), (3) i (4) ne tematizira korisnika, a računalo implicira kao sredstvo u obavljanju neke uslužne djelatnosti u kojoj bi svi odnosi trebali biti jasni. Definicija (1) se čini preširokom, jer gotovo svaki ispravno napisan računalni program pomaže nekim ljudima u nekim aktivnostima, pa se odatle ne razumije niti geneza niti smisao termina.

Naziv koji uglavnom spada u kulturu komercijalnog računarstva i marketinga obrađen je ovdje da bi se ukazalo na problematiku oko definiranja ovakvog pojma s glazbenoinformatičkog motrišta. Nije izvjesno koliko su industrijski trendovi da se programi za istraživački, kreativan ili profesionalan rad sa zvukovnim podacima ustroje po uzoru na općeprihvaćene, na temelju dokumenata ustrojene uredske programe ovakvoj namjeni primjereni. Za razumjeti je ekonomska logika koja teži proširivanju korisničke baze, ali se nažalost time u ovom delikatnom području čini ustupak neukosti, irelevantnosti i uvođenju neobjavljenih, nedokumentitanih i ekskluzivnih binarnih zvukovno podatkovnih formata.

USP zvukovna datoteka; zvukovni dokument

Referencije

<WK>: application software; <BR>: application program;
<TP>: application program; <HMC>: 9;