hrvatski pojmovnik
glazbene informatike

Programiranje

Jezici

EN programming; NJ Programieren;
FR programmation; TL programmazione;

Etimologija

od GRČ prographein = javno pisati <ETO>, pisati unaprijed

Definicija

(1)
[Informatički termin za] tehnološki proces kojim se računalu kazuje koje zadatke obaviti u svrhu rješavanja problema [općenito].
O programiranju možete misliti kao o suradnji između ljudi i strojeva u kojem ljudi stvaraju instrukcije koje računalo slijedi (kôd), na jeziku koji računala mogu razumjeti. <CS>

(2)
Proces pripreme instrukcijskog programa za neki uređaj (kao npr. računalo) <MW>

(3)
[Računalno] programiranje ili kodiranje [EN. coding] je komponiranje sekvenci instrukcija, zvanih programi, koje računala slijede u izvršavanju zadataka. Ono uključuje oblikovanje i primjenu algoritama, specificiranja procedura korak po korak, pisanjem [softverskog] koda u jednom ili više programskih jezika. <WK>

(4) [...] U užem smislu, pojam se odnosi na izradbu programa za rad uređaja zasnovanih na mikroprocesoru, napose elektroničkih računala. <HE>

Komentar

Ranih 1980ih godina se s pojavom osobnih računala, kao i namjenskih računala za studijsku glazbenu produkciju, u glazbeničkom žargonu o programiranju govorilo kao o metodi organiziranja ili predsređivanja elemenata nekog složenog zvukovnog sadržaja glazbene namjene u disociranom vremenu, nasuprot sviranju, koje se uvijek odvija u stvarnom vremenu.

U hrvatskoj visokoškolskoj praksi je 2021. pokrenut kolegij Stvaranje zvuka i glazbe programiranjem na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, čime ovaj termin konsenzusom dobiva kreativnu akademsku legitimnost u smislu priznatog postupka za proizvodnju serioznih zvukovno glazbenih sadržaja.

Kritika

Iz gore navedenih definicija razvidno je da se termin rabi u čitavom spektru značenja od pukog unosa podataka u neki stroj (za što evidentno nije potrbno niti poznavanje programskih jezika) pa do kreiranja programskih jezika samih. U tom je smislu DF (4) najformatvnija jer uvažava više razina pojmovnog smisla, koji termin može pokrivati. Međutim granica između pisanja programskog softvera i glazbenog stvaranja mora ostati fluidna, pa i antidisciplinarna, da bi računalo moglo služiti kao glazbeni instrument spoznaje.
USP. Računalna glazba u užem smislu