Programski jezik

Jezici

EN programming languages; NJ Programmiersprache;
FR langue de programmation; TL linguaggio di programmazione;

Etimologija

od GRČ prographein (= javno napisati)

Definicija

Programski jezik je jezik u kojem čovjek piše naredbe što će ih računalo naposlijetku izvesti. Po stupnju apstraktnosti i neovisnosti o specifičnom hardveru programski se jezici dijele na niže i više jezike.

Sa stajališta funkcionalnosti dijele se:

interpretirane jezike u koje se ubrajaju: Java, Javascript, LISP, MINC, Python, Ruby, PHP, Tcl...
kompilirane jezike u koje se ubrajaju: C, C++, Fortran, Objektni C, Haskell

Sa stajališta uporabe u glazbenoj informatici dominira podjela na:

tekstovne jezike i okružja ( Csound, RTcmix, SuperCollider, Chuck ...)
grafičke jezike i okružja ( PD, Max, Kyma, Reaktor, AudioMulch ...)

Zajedničko im je da svaki slijed radnji (tonova, nota, gesta, kontrola) računalno sučelje prima kao program naredbi. U interpretirnim jezicima takve programi drugi, u računalu aktivni programi prevode u strojne naredbe tijekom izvođenja tih samih programa, dok se u kompiliranim jezicima izravno pozivaju već predsređene biblioteke gotovih naredbi.

Komentar

Aplikacijski programi i sami mogu biti napisani u nekom od navedenih jezika:

Jezik nula i jedinica na kojem neko računalo izvodi program zove se strojni jezik i razlikuje se po tipu računala i operativnog sustava.
Programe pisane u kompiliranim jezicima računalo pretvara u strojni jezik tijekom kompilacije programa i nazivaju se kompilirani programi.
Programe pisane u interpretiranim jezicima računalo prevodi na strojni jezik tijekom izvođenja programa i nazivaju se interpretirani programi.
Iz navedenoga slijedi da interpretirani programi prednjače po interaktivnosti s naredbama korisnika, dok kompilirani programi prednjače po hitrosti i pouzdanosti izvedbe za po nekoliko redova veličine u odnosu na interpretirane.
Računalo na kojem pišemo odn. izvodimo neki program mora biti opremljeno odgovarajućim programima za prevođenje programskih jezika na strojni kod, a zovu se kompilatori i intepreteri (za dotični programski jezik).

Kritika

Svladavanje relevantnih programskih jezika podrazumijeva zahtjevne i strme krivulje učenja, što čak i nakon 70 godina postojanja računalne glazbe, i stasanja već druge generacije ljudi u multimedijalnoj i postmedijalnoj stvarnosti još uvijek predstavlja ključno pitanje cilja i svrhe. Je li dobitak kreativne produktivnosti ostvaren stečenim znanjem vrijedan ulaganja u proces učenja koji je često nemuzikalan, kontraintuitivan i nedovoljno popraćen udžbeničkom literaturom koja bi zaista bila od pomoći?

Mada tehničko razumijevanje svakog glazbala (pa i računala koje služi stvaranju muzičkog zvuka) samo može koristiti u procesu donošenja autorskih odluka, kreacija privlačnih, intuiciji bliskih, robustnih i fleksibilnih programskih jezika, okružja i sučelja koja bi glazbenike odmakla od niske razine programiranja i dalje predstavlja izazov. Hrvatski znanstvenici i akademski pedagozi Poščić i Kreković proveli su i objavili istraživanje o zastupljenosti pojedinih vizualnih programskih jezika u glazbenoj praksi u svijetu 2018.<RGT><AES>

Referencije

<BR>:Programming Languages; <CR>:807, 815; <RGT>:Poščić, Kreković