hrvatski pojmovnik
glazbene informatike

Fonogram

Jezici

EN phonorecord, phonogram; NJ Tonträger; FR ; TL ;

Etimologija

GRČ. φωνή = glas, zvuk + GRČ. γράφειν = pisati. <ETO>

Definicija

  • (1) U pravnom smislu "fiksacija zvukova izvedbe ili drugih zvukova ili onoga što predstavlja zvukove, osim u obliku fiksiranja ugrađenih u audiovizualna djela. Fiksiranje, u smislu ovoga članka, znači ugrađivanje zvukova ili onoga što predstavlja zvukove na podlogu s koje se mogu slušati, umnožavati ili priopćavati putem nekog uređaja. Prava na fonogramu nisu ni na koji način ograničena njegovim ugrađivanjem u videogram. (članak 132. Stavak 1 ZAPSP-a)" <ZPRF>
  • (2) U glazbenoinformatičkom smislu f. je pravni značaj neke zvukovne datoteke na kojoj postoje autorska i srodna prava.

Komentar

U vrijeme analognog zvukovnog zapisa kada je i izvorni pravnopojmovni aparat definiran, ključni je pojam bio nosač zvuka, u tehničkom smislu medij odn. sredstvo na koje je neki zvučni zapis pohranjen ili njime distribuiran.
S digitalnim se zapisom ovo poimanje mijenja, budući da:
  • narav zapisa nije više vezana za nosač, odn. medij, već je određena brojčanom apstrakcijom (v. zvukovna datoteka).
  • kopija zapisa je egzaktan klon originala, tj. kopiranjem ne dolazi do degradacije kvalitete zapisa
  • čak i tehnički, u nekim važnijim programskim jezicima za računalstvo visokih performansi, poput C, postavljen je pojmovni ekvivalent između rada s podatkovnim strukturama zapisa i prijenosa, npr. u funkciji za dojavu pogreške:
           int ferror (FILE *stream)
U klasičnoj računalnoj tehnologiji temeljenoj na UNIX operacijskom sustavu cjelokupna podatkovna komunikacija se temelji na modelu klijent/poslužitelj, gdje su i klijent i poslužitelj samostalna i autonomna računala, a lokalnim datotečnim sustavom (tj. pohranom i vađenjem podataka) se može upravljati iz korisničkog prostora klijenta.

U novijim cloud computing tehnologijama poslužitelji i dalje postoje, ali se na njih mogu priključiti svekoliki uređaji, od automobila, preko mobitela do kućanskih aparata, dok se promet korisničkim prostorom nastoji naplatiti poput npr. potrošnje vode ili plina.

Shodno tomu, a moguće i u svrhu povišenja profitne stope davatelja usluge, primjetan je trend izmicanja datotečnih sustava iz korisničkog prostora, a možda i eliminiracije iz pojmovnog aparata.

Kritika

Autorskopravni aparat stoji u izvjesnom vremenskom zaostatku za tehnologijom. To je vidljivo i iz poprilično kaotičnog stanja u terminima nekih jezika, koji se još uvijek služe zastarjelim pojmovnim aparatom, dok se poslovni subjekti bave pravima nad nosačima zvuka.

S druge strane, u stručnom kontekstu mogu se naći i ovakve rečenice: "The established companies of the music industry had to acknowledge that phonograms had become superfluous"
(Creativity and Innovation in the Music Industry, Peter Tschmuck, University of Music and Performing Arts Vienna, 2006 Springer)

Referencije

<ZPRF>;   <WK>: <File System>;   <Phonorecord>;  
<BR>: <Information Management>;