Visina (tona)
Jezici
EN pitch, pitch-level; NJ Tonhöhe; FR hauteur (du son); TL altezza (del suono);Etimologija
tonDefinicija
Naziv za onu osnovnu intuitivno dokučivu, specifičnu i jednoznačnu osobinu tona, koja ga razlikuje od svih drugih zvukova: šumova (koji ovu osobinu nemaju) i kompleksnijih zvukova kao što su intervali, akordi i sl. ili mješovitih zvukova (u kojih je ova osobina nejasna ili višeznačna). U akustičkoj terminologiji Američkog nacionalnog instituta za standarde ANSI, "visina je slušni atribut po kriteriju kojeg je zvukove moguće rasporediti u ljestvice od nižeg prema višemu".Komentar
V.t.
u
glazbenoj informatici
apsolutna visina predstavlja jednu od temeljnih informacijskih
apstrakcija i kao takva je pojmovno emancipirana od iskustava mjerenja
svojih fizikalnih uzroka i metoda dobivanja slušnog dojma visine
sintezom zvuka. Začetkom
računalne glazbe
kao relevantnog umjetničkog izričaja smatra se
20-sekundna skladba N. Guttmana "Silver Scale" iz 1954., temeljena na ljestvici koju je osmislio
A. L. Leigh Silver, čime se pokazalo da je računalom moguće precizno kreirati proizvoljne
v. t.
Visine tonova prikazane su alfanumeičkom znakovima:
Visine tonova prikazane su alfanumeičkom znakovima:
- kao kombinacija velikog slova i brojke (znanstvena notacija visine, američka standardna
notacija visine, međunarodna notacija visine - International Pitch
Notation). Srednji ton C, tradicionalno c1 notira se kao C4. Uglaznom se
podrazumijeva jednako temperirani 12-tonski sustav. Mikrotonalna odstupanja u centima
zapisuju se zasebno.
- kao MIDI notacija: brojke od 0 do 127, s time da je srednjem
tonu C dodijeljena oznaka 60. Dva se susjedna polustepena razlikuju za 1 (uzlazno), a -1 silazno.
Podrazemijeva se jednako temperirani 12-tonski sustav. Mikrotonalitetne visine su nezapisive.
- kao oktave i
klase
visine EN: octave - pitch class, koje se temelje na jednako temperiranom sustavu.
Lijevo od decimalne točke (u standardnom programskom jeziku
C
i iz njega izvedenim jezicima računalne glazbe rabi se točka umjesto
decimalnog zareza!) na mjestima jedinica i desetica stoje klase visina
(od 0 = C do 11 = H), dok na mjestu stotica stoje oktave
(4 = 64 stope, 5 = 32 stope itd.), dok se desno od decimalne točke
zapisuju mikrointervalske vrijednosti (0.5 = četvrtstepen = 50 ct.).
Ovakav brojčani zapis naročito je prikladan u postupcima algoritamskog skladanja.
- 600 --> ton C na praznoj C - žici violončela
- 704 --> najdublji zvučeći ton e na B - trubi
- 809 --> ton a1 na klaviru
- 1006.72 --> sedmi prirodni alikvot prazne violinske g žice
