Uzorkovanje
Jezici
EN sampling; NJ Sampling, Abtastung; FR enchantillonage;Definicija
Zajednički naziv za dva pojma od kojih oba počivaju na istom tehnološkom principu digitalnog snimanja:(1) Naziv za automatizirani proces pretvorbe kontinuiranog analognog zvučnog signala u niz diskretnih numeričkih (digitalnih) podataka, što predstavljaju niz trenutnih amplituda u vremenskom rasteru kojim se aproksimira kontinuirani tijek vremena. Svaka od ovih diskretnih vrijednosti predstavlja uzorak koji se smješta u okvir digitalnog formata zvučnog signala.
v. pretvorba, Nyquistova frekvencija.
(2) Naziv za metodu sinteze zvuka snimanjem i/ili reprodukcijom kratkih uzoraka digitalno pohranjenih zapisa raznih vanjskih (konkretnih) zvukova, često uz digitalnu obradu signala u stvarnom vremenu ( petlja, transpozicija, dinamičko miješanje, modulacija ). Često se izvodi muzicirajući u živo, bilo uz pomoć sofisticiranih računalnih programa, bilo uz pomoć integriranih digitalnih glazbala kao što su sintetizatori s uzorkovanjem i emulatori. v. uzorkovna sinteza
Komentar
Za pojam definiran
pod (2) u hrvatskom se glazbeničkom govoru udomaćila teško prihvatljiva hibridna tuđica sampliranje,
u kojoj tuđa korijenska osnova (koja se piše po engleskom spellingu) kombinirana s hrvatskim glagolskim
nastavcima zaobilaznim putem tvori glagolsku imenicu.
Za pojam definiran pod (1), neki djelatnici predlažu uporabu posve hrvatskog opisnog pojma uzimanje uzor(a)ka, a koja se čini više u duhu jezika i bolje opisuje sadržaj radnje. U glazbeno informatičkom području ipak postoji izvjesna značenjska poteškoća u asimiliranju ovakvog pojma. Radi se naime o posve automatiziranom procesu koji se na jednom signalu obavlja redovito i to najmanje desecima tisuća puta u sekundi i bez kojeg je digitalna tehnologija nezamisliva, dok opisni prijevod može ukazivati kao da se razumijeva neku sporadičnu, svjesnu i voljnu radnju. Nema dakle, "uzimanja" ili "ne uzimanja" uzoraka: uzorkovanjem, tj. neprestanim, bezuvjeto pravilnim i vremenski posve automatiziranim snimanjem uzoraka, odnosno strojnom pretvorbom bilo kojeg kontinuiranog električnog signala u slijed brojčanih uzoraka generira se digitalne podatke općenito. U više se svjetskih jezika za proces po DF (1) rabe jednostavni pojmovi koji nisu opisni. Štoviše, pojam sampling u tehničkom engleskom jeziku tvori niz prijedloških složenica poput resampling, downsampling, oversampling, koji bi u opisnom prijevodu više ličili na sintaktičku vježbu tvorbe zavisno složene rečenice nego na pojam od strukovne uporabne vrijednosti.
v. preuzorkovanje
Za pojam definiran pod (1), neki djelatnici predlažu uporabu posve hrvatskog opisnog pojma uzimanje uzor(a)ka, a koja se čini više u duhu jezika i bolje opisuje sadržaj radnje. U glazbeno informatičkom području ipak postoji izvjesna značenjska poteškoća u asimiliranju ovakvog pojma. Radi se naime o posve automatiziranom procesu koji se na jednom signalu obavlja redovito i to najmanje desecima tisuća puta u sekundi i bez kojeg je digitalna tehnologija nezamisliva, dok opisni prijevod može ukazivati kao da se razumijeva neku sporadičnu, svjesnu i voljnu radnju. Nema dakle, "uzimanja" ili "ne uzimanja" uzoraka: uzorkovanjem, tj. neprestanim, bezuvjeto pravilnim i vremenski posve automatiziranim snimanjem uzoraka, odnosno strojnom pretvorbom bilo kojeg kontinuiranog električnog signala u slijed brojčanih uzoraka generira se digitalne podatke općenito. U više se svjetskih jezika za proces po DF (1) rabe jednostavni pojmovi koji nisu opisni. Štoviše, pojam sampling u tehničkom engleskom jeziku tvori niz prijedloških složenica poput resampling, downsampling, oversampling, koji bi u opisnom prijevodu više ličili na sintaktičku vježbu tvorbe zavisno složene rečenice nego na pojam od strukovne uporabne vrijednosti.
v. preuzorkovanje
