hrvatski pojmovnik
glazbene informatike

MUSIC-N

Jezici

Etimologija

En. music + N (= rimski broj)

Definicija

(Skupni naziv) za više generacija iste klase pionirskih računalnih programa za digitalnu sintezu zvuka i algoritamsko skladanje od 1957. godine na dalje.

Geneza:

  • MUSIC-I napisao je 1957. Max Matthews u strojnom kodu cijevnog računala IBM-704, kao prvi program kojim je ponuđen model za modul sinteze zvuka i njegove povezanosti s vremenski promjenjivim kontrolama. Njime se moglo monofono generirati samo jedan valni oblik (jednakokračni trokut).
  • MUSIC-II napisao je Max Matthews u asembleru tranzistorskog računala IBM-7094 1958. Četiri neovisna glasa bila su dostupna, uz 16 fiksnih valnih oblika.
  • MUSIC-III napisali su 1960. Matthews i Joan Miller. Tim su programom uveli koncept generatorske jedinice (en. unit generator, UG). Generatorske jedinice (UG) su programski moduli za obradu signala (oscilator, filter, modulator, pojačalo) koje se može međusobno povezivati u složenije softverske instrumente za sintezu zvuka, analogno blok-shemama tradicionalnih elektroničkih studija. MUSIC-III sadržavao je u sebi kompilator, kojim je korisniku omogućeno da povezujući ovakve jedinične module sastavi sofisticirane programe za sintezu zvuka i njezinu vremensku provedbu. Matthews je ovu paradigmu nazvao akustički kompilator.
  • MUSIC-IV je prijepis prethodnog programa na viši asemblerski jezik BEFAP u Bell Laboratories, (Tenney, 1963 - 1969).
  • MUSIC-V predstavlja vrhunac stvaralačkog rada M. Matthewsa. Program je bio modularan, a u cijelosti napisan u univerzalnom računalnom programskom jeziku Fortran IV 1969., te je stoga bio prijenosan, mogao se kompilirati i na drugim računalima. Od tada je vjerovatno i općenito prihvaćen termin kompilator blok sheme.

Paradigma:

Okružje za računalnu glazbu mora i samo biti programabilno.
      (<DCM>)

Komentar

MUSIC-V eksportiran je sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća na više desetaka sveučilišta i laboratorija u cijelom svijetu. Poslužio je kao model za razvoj čitave klase programa, poimence Music-360, Music-7, Music-11, Cmusic, Csound, MUS10, Common Lisp Music i dr. Svi se ovi programi kategoriziraju pod skupnim nazivom MUSIC-N i sadrže istu paradigmu, bilo da u korisničkom sučelju imaju programski jezik ili grafički prozor, kompilator ili interpreter.

Izvorni kod programa MUSIC-V toliko je kvalitetno napisan da je još uvijek funkcionalan na modernim računalima i moguće ga je preuzeti s ovih stranica.

Referencije

<CR>: 87-90;    <HPM>: 58-60;    <DCM>: 105;