hrvatski pojmovnik
glazbene informatike

Filter (filtar)

Jezici

EN filter; NJ Filter, Sieb (zastarjelo); FR filtre; TL filtro;

Definicija

  1. "Naziv za elektroničke sprave koje, kao samostalni uređaji, kao moduli ili pak kao sastavni dijelovi kakva elektroničkog sklopa, mijenjaju zvukovnu boju signala tako da određena frekvencijska područja pojačavaju ili smanjuju..." (<NG>, 74)
  2. Povjerenstvo za obradu signala dalo je ovu definiciju: "[Digitalni] filter je računalni proces ili algoritam kojim se digitalni signal ili slijed brojki koji predstavlja ulaz [unos podataka] transformira u drugi slijed brojki nazvan izlazni signal." (Rabiner i dr. 1972.)
  3. "(Digitalni) filter može biti bilo koja operacija na signalu (v. DF 2 !). Dočim, nadasve uvriježena uporaba ovog pojma opisuje uređaje koji izdižu ili prigušuju neka područja zvučnog [zvukovnog] spektra... ...nekom od ovih metoda:
  • neznatnim kašnjenjem kopije ulaznog signala (za nekoliko perioda uzorkovanja) i kombiniranjem iste s novom trenutnom vrijednošću ulaznog signala.
  • neznatnim kašnjenjem kopije izlaznog signala (za nekoliko perioda uzorkovanja) i kombiniranjem iste s ulaznim signalom." (<CR>, 185) (v. jednadžba diferencije)
  • transformiranjem kompletnog ulaznog signala u frekvencijsku domenu nekim od u tu svrhu napisanih algoritama (npr. FHT) i digitalnom obradom spektra te inverznim transformiranjem obrađenog signala natrag u vremensku domenu. S porastom procesne moći računala ova do nedavna teško ostvariva metoda postala je rutinskom, mada se još uvijek uglavnom rabi za obradu zvukovnih datoteka.

Komentar

Metodološki, digitalni filteri se dijele na:
  • one koji izlazni signal računaju metodom konvolucije i imaju konačan impulsni odziv (FIR).
  • one koji izlazni signal računaju metodom rekurzije i imaju beskonačan impulsni odziv(IIR).
Zanimljivo svojstvo digitalnih filtera je da gotovo sve učinke možemo postići pomoću svega tri osnovne računske operacije: zbrajanja, množenja i kašnjenje.

S proliferacijom glazbeno informatičkih tehnologija na mobilne uređaje (tableti, mobiteli) u 21. stoljeću objavljuje se sve veći broj softverskih programa otvorenog koda za filtriranje zvukovnih signala. Čak i popularne online enciklopedije kao što su Wikipedia i Wolfram objavile su kredibilno napisane referentne stranice o oblikovanju (dizajnu) pojedinig vrsta digitalnih filtera.

Kritika

"Teorija digitalnih filtera uska je specijalnost, temeljena na matematici udaljenoj od intuitivnosti i ljudskog iskustva. Jednadžba digitalnog filtera ne otkriva nužno svoja zvukovna svojstva, što je kontraintuitivno, budući da su percepcija i emocija strogo usmjerene na učinke filtera... Pitanje estetike filtriranja rijetko se dotiče u literaturi o obradi signala (Gerzon 1990., Rossum 1992., Massie i Stonick 1992. spadaju među iznimke), mada se upliv filtera na glazbeni zvuk kreće od subliminalnog do zastrašujućeg. Glazbenici govore o f. kao "grubim", "toplim" ili "muzikalnim", pokušavajući opisati ove uplive. Možda će se sazrijevanjem zanata razviti i preciznija terminologija." (<CR>, 397)

Oblik riječi "filter" je preuzet iz Pojmovnog vodiča kroz glazbu 20. stoljeća(<NG>), i utemeljen u uvriježenoj praksi u govora struke u našem i više europskih jezika. Hrvatski jezični portal međutim preferira uporabu oblika "filtar" (<HJP>, filtar(filter)).

Referencije

<CR>, 185;  <NG>, 251;  <RG>;   <WK>, Elliptic Filter;   <WO>, Digital Filter Design